IPiK

Izrada politika i koordinacija su među ključnim funkcijama javne uprave kojima se osigurava odgovorno i efektivno upravljanje javnim poslovima. Upravljanje javnim poslovima vrši se kroz sistem razvoja i provođenja politika koji treba osigurati informisano, inkluzivno i transparentno donošenje odluka u najboljem interesu građana i ukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja.
Zbog složenog ustavnog uređenja, Bosna i Hercegovina nema jedinstven pristup planiranju, izradi i koordinaciji politika, niti jednu užu vladu (centar vlade) za čitavu zemlju. Vijeće ministara BiH i vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta imaju odvojene, Ustavom utvrđene uloge i odgovornosti u izradi i koordinaciji politika. Stoga izrada i implementacija jednoobraznih i koherentnih politika i osiguranje djelotvorne koordinacije unutar i između različitih nivoa uprave i dalje predstavljaju veliki izazov.
S ciljem unapređenja sistema donošenja politika planirane su aktivnosti koje se tiču uspostavljanja/unapređenja funkcije koordinacije sadržaja prijedloga politika na svim upravnim nivoima i jačanja institucionalnih i administrativnih kapaciteta za provođenje navedene funkcije, čime bi se osiguralo da prijedlozi politika koji se dostavljaju Vijeću ministara/vladama na usvajanje budu dobro pripremljeni i usklađeni sa prioritetima Vijeća ministara/vlada.
Strateškim okvirom za reformu javne uprave u BiH 2018-2022. su definisani ključni reformski zahtjevi koji se odnose na unapređenje sistema strateškog, srednjoročnog i godišnjeg planiranja usklađenog sa planiranjem budžeta i procesom evropskih integracija, kao i na jačanje organizacionih i ljudskih kapaciteta za efikasno provođenje politika u organima uprave na svim upravnim nivoima.
Kako bi se uspostavio efikasan i funkcionalan sistem planiranja predviđene su aktivnosti usmjerene na razvoj/unapređenje pravnog okvira za strateško, srednjoročno i godišnje planiranje, praćenje i izvještavanje, na razvoj/unapređenje metodološkog okvira za dugoročno/sektorsko planiranje, jačanje kapaciteta za implementaciju sistema planiranja, praćenja i izvještavanja na svim upravnim nivoima i jačanje informatičke podrške procesu planiranja. Time bi se ispunio preduslov za značajnu predpristupnu sektorsku pomoć i stvorila mogućnost za privlačenje sredstava iz IPA fondova Evropske unije.
S ciljem unapređenja sistema donošenja politika na osnovu dokaza planirane su aktivnosti na razvoju/unapređenju metodološkog okvira za procjenu uticaja propisa i jačanju analitičkih kapaciteta na svim upravnim nivoima kroz poboljšanu primjenu analitičkih alata, što će donosiocima politika omogućiti adekvatno informisanje o mogućim opcijama i izboru instrumenta regulisanja, uticaju propisa i politika ili o potrebnim sredstvima za provođenje kako bi se mogli opredijeliti za odgovarajuće rješenje. Planirana je aktivnost na izradi informacionog sistema za podršku izradi propisa koji bi doprinijeo boljoj standardizaciji, transparentnosti, efikasnosti i učinkovitosti procesa izrade propisa. Biće pružena podrška uspostavljanju baze svih pravnih propisa usvojenih od strane organa vlasti na svim upravnim nivoima, što bi omogućilo besplatan pristup građanima i preduzećima svim zakonima i podzakonskim aktima, uključujući i prečišćene tekstove.
Proces javnih konsultacija na svim upravnim nivoima biće unapređen kroz revidiranje pravnog okvira kojim se reguliše oblast javnih konsultacija i učešća javnosti i kroz uspostavljanje/unapređenje portala za e-konsultacije. Time će se omogućiti veće učešće javnosti u fazama planiranja, razvoja i praćenja provođenja politika.
Aktivnosti su planirane i na unapređenju mehanizama saradnje između izvršnih i zakonodavnih organa na svim upravnim nivoima radi bolje koordinacije planiranja i donošenja politika i propisa.

OBLAST DRŽAVNA SLUŽBA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Strateško opredjeljenje u ovoj oblasti je razvoj funkcije upravljanja ljudskim potencijalima na osnovu načela profesionalizma, meritornosti i efikasnosti. U sklopu šest prioritetnih mjera, razrađene su aktivnosti za uspostavljanje pravnog okvira i izgradnju kapaciteta za adekvatan razvoj upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj službi. Aktivnosti su usmjerene na otklanjanje nedostataka uočenih kroz prethodne izvještaje i analize, te realizaciju preporuka SIGMA-e (Izvještaj o monitoringu za BiH, 2017. godina), Specijalne grupe za reformu javne uprave (sastanci od 1. februara 2017. godine, 30. januara 2018. godine i 12. februara 2019. godine), te nevladinih organizacija (WeBER Državni PAR Monitor izvještaj za Bosnu i Hercegovinu 2017/2018).
Kroz aktivnosti za provedbu Mjere 1: Unapređenje politika i pravnog okvira za upravljanje ljudskim potencijalima i izgradnja kapaciteta za njihovu efikasnu provedbu revidirati će se i usvojiti nova zakonska i podzakonska rješenja koja se odnose na institucionalno ustrojstvo, primjenu i razvoj prakse upravljanja ljudskim potencijalima. Novi propisi trebaju biti usklađeni sa Principima javne uprave, te pripremljeni od strane interresornih radnih grupa imenovanih od strane Vijeća ministara BiH, vlada Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Sve interresorne radne grupe treba da rade na izradi propisa koordinirano, kako bi se osigurao što ujednačeniji pristup u odabiru konkretnih rješenja, kao i u vremenskom periodu i dinamici donošenja propisa i uvođenja novih praksi na svim nivoima uprave u cilju smanjenja negativnih posljedica postojeće fragmentacije državne službe. Prilikom izrade novih propisa, treba voditi računa o tome da rješenja budu u skladu sa usaglašenim Okvirom politike za razvoj upravljanja ljudskim potencijalima u strukturama javne uprave u BiH, kao i ostalim važećim propisima u Bosni i Hercegovini, a naročito Zakona o zabrani diskriminacije u BiH i Zakona o ravnopravnosti polova u BiH.
Kroz nove propise mora biti osigurano sveobuhvatno poštivanje principa meritornosti, jednakog tretmana i transparentnosti u svim oblastima ULJP (Mjera 2), a naročito ojačani mehanizmi za izbor najkompetetnijih kandidata, te zaštitu od političkog uticaja na zapošljavanje i rad državnih službenika.
Kao preduslov za optimizaciju broja zaposlenih u upravnim strukturama i racionalizaciju troškova, neophodno je uspostavljanje modernog planiranja kadrova i profesionalnog razvoja zaposlenih (Mjera 3) kako bi se postizali bolji rezultati uz manje troškove. Planiranje kadrova mora biti zasnovano na ozbiljnim analizama o potrebama i prioritetima i čvrsto povezano sa drugim funkcijama ULJP – naročito sa zapošljavanjem, ali i unapređivanjem, plaćanjem i stručnim usavršavanjem zaposlenih kojem se mora strateški pristupiti. Kao podloga za kvalitetno planiranje kadrova i upravljanje ljudskim potencijalima, neophodne su pouzdane i brze informacije o svim aspektima ULJP, te su u sklopu ove mjere predviđene i aktivnosti koje se odnose na efikasnu primjenu adekvatnih informacionih sistema.
Paralelno s tim predviđeno je da se radi na uspostavljanju pravičnog i transparentnog sistema plata i naknada za rad (Mjera 4) na osnovu analitičke procjene i klasifikacije radnih mjesta kako bi se osigurala primjena principa „ista plata za isti posao“, kao i javna dostupnost relevantnih podataka o platama zaposlenih u javnoj upravi.
U oblasti jačanja integriteta predviđeno je da se kroz aktivnosti u sklopu Mjere 5 radi na osiguranju poštivanja normi etičkog ponašanja zaposlenih u upravnim strukturama. Pored edukacije i jačanja svijesti menadžera o značaju i načinima sankcionisanja neetičkog ponašanja zaposlenih, predviđeno je i unaprjeđenje disciplinskih postupaka, kao i osiguranje osnova i kapaciteta za donošenje planova integriteta u svim institucijama, ali i praćenje njihovog provođenja u praksi.
S obzirom na važnost kvalitete menadžera za efikasnost uprave, kao i za implementaciju rezultata reformskih aktivnosti u svakodnevnom funkcionisanju uprave, kroz posebnu mjeru će se raditi na izgradnji menadžerskih kapaciteta rukovodilaca. Aktivnostima u sklopu Mjere 6: Unapređenje kvaliteta opšteg upravljanja u strukturama državne službe ići će se u smijeru propisivanja obaveze i načina testiranja rukovodećih državnih službenika, te unapređenja praćenja i ocjenjivanja rada rukovodilaca, dok će se putem obuka unaprijediti njihova rukovodna znanja i vještine.
Prilikom provođenja svih aktivnosti predviđenih akcionim planom u ovoj oblasti, neophodno je imati u vidu i uvažavati različit stepen razvoja i potreba u pojedinim oblastima ULJP-a na različitim upravnim nivoima, ali i potrebu da se ova oblast uredi na što približniji način na svim nivoima kako bi se omogućila pravna sigurnost, mobilnost i sinhroniziran razvoj državne službe. Aktivnostima treba obuhvatiti sve kategorije zaposlenih u državnoj upravi, naročito zaposlenike/namještenike koji su u prethodnom periodu bili izostavljeni iz većine aktivnosti. Također, iako se mjere odnose prvenstveno na državnu službu, potrebno je promovirati i širiti primjenu usvojenih principa za ULJP i u cijeloj javnoj upravi.
Napomena: Pod pojmom ključne institucije za ULJP u ovom akcionom planu podrazumijevaju se Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, Agencija za državnu službu BiH, Agencija za državnu službu FBiH, Agencija za državnu upravu RS i nadležni organ za ljudske potencijale BDBiH.

Strateški cilj u oblasti Odgovornost je postići organizaciono i funkcionalno usklađen i transparentan sistem javne uprave sa unaprijeđenim internim i eksternim nadzorom nad radom javne uprave. Akcioni plan nastoji ostvariti ovaj cilj kroz tri mjere, koje podrazumijevaju osiguranje adekvatne organizacije uprave, jačanje odgovornosti prema javnosti kroz jačanje pristupa javnim informacijama, te postojanje odgovarajućeg sistema provjera, što podrazumijeva efikasan sistem internih upravnih žalbi, kao i nezavisni nadzor i sudsku kontrolu nad radom uprave.
Prva mjera koju Akcioni plan u oblasti Odgovornost predviđa je organizaciono usklađivanje sistema javne uprave. Planirane aktivnosti predviđaju izradu analize organizacione strukture javne uprave, sa preporukama za unapređenje stanja i uspostavu uniformne tipologije upravnih organa i organizacija na svakom upravnom nivou. Nakon provedene analize bio bi pripremljen plan unapređenja organizacije javne uprave i institucionalnog razvoja, te izvršeno usklađivanje u skladu sa identifikovanim modelom i tipologijom (uključujući izmjene zakonskog okvira). Akcioni plan predviđa i izradu elektronskih registara organa i organizacija javne uprave za sve nivoe uprave, te njihovu objavu. Planirana je i priprema analize zakonodavstva u cilju jačanja menadžerske odgovornosti, te organizacija radionica i obuka kojima bi se povećala svijest o potrebi jačanja menadžerske odgovornosti. Ishod provedenih aktivnosti treba da bude uspostavljena racionalna i uniformna organizacija javne uprave, sa funkcionalnim mehanizmima za provođenje upravne djelatnosti i njenu kontrolu.
Druga mjera Akcionog plana predviđa osiguranje maksimalne dostupnosti informacija javne uprave. Pravo pristupa javnim informacijama mora biti propisano zakonodavstvom uvažavajući princip maksimalne transparentnosti, a zakoni se moraju dosljedno primjenjivati u praksi. Akcioni plan predviđa unapređenje zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima. Zakoni bi trebali propisati standarde proaktivne transparentnosti, kako bi te informacije institucije bile u obavezi same objaviti, bez da su to građani tražili. Biće razvijen online mehanizam mjerenja da li institucije ispunjavaju ove obaveze, ali i mehanizmi za praćenje provedbe zakona o slobodi pristupa informacijama, između ostalog, i kroz uspostavu baza podataka o svim zahtjevima koje su građani dostavili i odgovorima koji su dati. Službenici koji se bave ovim poslovima biće obučeni, te provedene kampanje za jačanje svijesti o važnosti primjene zakona o slobodi pristupa informacijama i proaktivne transparentnosti. Krajnji rezultat provođenja ovih aktivnosti treba biti dosljedna praktična primjena prava na pristup informacijama uz propisane i implementirane standarde proaktivne transparentnosti. Akcioni plan predviđa i izradu analize spremnosti BiH za objavu podataka u otvorenom formatu i razvoj politike o otvorenim podacima.
Unapređenje procesa internog i eksternog nadzora nad radom javne uprave u fokusu je treće mjere u ovoj oblasti. To znači jačanje mehanizama za zaštitu prava pojedinca na dobru upravu, kao i zaštitu javnog interesa, osiguravanjem funkcionalnih internih i eksternih mehanizama zaštite ovog prava. Akcioni plan predviđa jačanje upravnih inspekcija, kao i jačanje uloge nezavisnih nadzornih institucija – ombudsmana i vanjske revizije. Predviđena je izrada analize koja će pokazati u kojoj se mjeri poštuju preporuke institucije ombudsmana i vanjske revizije, te održavanje niza radionica i obuka koje će ojačati svijest o neophodnosti njihovog poštivanja. Uzimajući u obzir pravo građanina da pokrene sudski spor ako smatra da uprava nije vodila postupak u skladu sa zakonom, Akcioni plan predviđa analizu i unapređenje zakona o upravnim sporovima, kao i analizu i unapređivanje zakonskog okvira u blasti nakanade štete nastale djelovanjem uprave. Svrha je osiguranje dosljednog i pravičnog postupanja u upravnim postupcima i upravnim sporovima zagarantovanog putem žalbi u upravnom postupku i sudske kontrole, kao i unapređenje procedure i mehanizama za preuzimanje odgovornosti javnih organa u slučajevima kršenja propisa uz obeštećenje i/ili adekvatne kompenzacije. Ove aktivnosti trebale bi osigurati lakše ostvarivanje prava pojedinca na dobru upravu uključujujući i materijalno obeštećenje s jedne, uz istovremenu zaštitu javnog interesa, s druge strane.

Specifični cilj u oblasti Pružanja usluga je usmjeren na reformske procese koji će transformirati javnu upravu orijentiranu ka korisnicima, tako što će stručno pratiti i shvatati njihove potrebe i očekivanja, te na osnovu toga unaprijediti poslovne procese i upravno postupanje, smanjujući administrativno opterećenje, omogućavajući dostupnost usluga različitim kanalima komunikacije, uz osiguranje visokog kvaliteta i smanjenje cijene usluge. Za realizaciju navedenog strateškog cilja potrebno je provesti niz mjera a što će se osigurati implementacijom niza skupova aktivnosti. Kako bi se mogle unaprijediti usluge koje pružaju institucije javne uprave građanima i poslovnim subjektima prevashodno je potrebno uspostaviti sistem za upravljanje kvaliteta pruženim uslugama. Upravni nivoi uz potrebeni i predviđeni nivo međusobne koordinacije će putem politika za upravljanje kvalitetom definisati svoje pristupe i odabrati načine koji će omogućiti da institucije svoje usluge pružaju brže, bolje, jeftinije i smanje ukupno opterećenje na one kojima se te usluge pružaju. Dva su ključna sistema koja će krajnje korisnike staviti u fokus a to su sistemi za mjerenje zadovoljstva korisnika i sistem za utvrđivanje potreba korisnika. Kako bi se onemogućila diskriminacija korisnika, smanjio nivo samovoljnog postupanja planirano je definisanje i primjena standarda kvaliteta pruženih usluga. Navedeni sistemi, standardi i mehanizmi će se operacionalizirati kroz implementaciju integralnog sistema za Upravljanje odnosa sa korisnicima- CRM (CRM od engleske složenice Customer relationship management). Navedeni sistem za upravljanje odnosa sa korisnicima predstavlja sponu prema aktivnostima koje se odnose na poboljšanje dostupnosti usluga putem različitih kanala komunikacije. Nekoliko je ključnih aktivnosti koje su preduslovi za uspostavljanje cjelovitog sistema pružanje usluga kako fizičkim tako i elektronskim putem. Uspostavom Kataloga usluga će se postaviti ključni temelj kao gradivnog bloka za napredniju interakciju građana i poslovnih subjekata sa javnom upravom ali i između institucija na istom ili različitom upravnom nivou. Centar dijeljenjih usluga kao koncept ali i operativna platforma će reducirati vrijeme i resurse za one koji pristupaju ali i pružaju usluge. Ključni benefiti koji će se postići formiranjem Centara dijeljenih usluga proizilaze iz benefita objedinjenjavanja ključne IT infrastrukture javne uprave (npr. Cloud infrastrukture a nakon provedene klasifikacije podataka i servisa. U tu grupu ključnih aktivnosti spadaju i servisi kao što su jedinstvena Sabirnica javne uprave (GSB od engleske složenice Government service bus), eSanduče i ePlaćanje. Nedostatak koordinacije unutar i među upravnim nivoima će biti riješen u institucionalnom smislu formiranjem koordinacija za interoperabilnost na pojedinim upravnim nivoima te uspostavom Interresorne radne grupe za interoperabilnost između različitih upravnih nivoa. Planirana je i izrada registara o strategijama i odlukama kojim bi se ostvarile pretpostavke za jednostavniju i ažurniju koordinaciju između strateških dokumenata vlada. Dodatno će se koordinacija i razmjena znanja, praksi i iskustava jačati platformama kao što su Katalog IT projekata kako bi se ostvarila i racionalizacija ulaganja te na operativnom nivou uspostavljanjem interne socijalne mreže za javnu upravu.
Upravni nivoi u BiH obuhvaćeni Strateškim okvirom za reformu javne uprave će definisati svoje prioritete razvoja elektronskih usluga izradom strateških i planskih dokumenata vezano za eUpravu. Harmonizacija i koordinacija pristupa razvoja elektronskih usluga će se osigurati izradom i primjenom metodologije i kriterija za prioritetizaciju elektronskih usluga a harmonizacija u implementaciji će se osigurati poštovanjem osnovnih načela dizajna elektronskih usluga i načela Okvira interoperabilnosti.
Pri tome ne treba ispustiti iz vida da se ključni napredak neće postići digitaliziranjem već postojećih neoptimiziranih procesa te su stoga planirane i aktivnosti reinžinjeringa i optimizacije poslovnih procesa. Kako bi građani i korisnici koristili sve ponuđene servise nužna je promocija ali i stvaranje povjerenja u sigurnost i pouzdanost državnih servisa jednom kada se te usluge počnu koristiti. U tom domenu su ključne takozvane usluge povjerenja kao npr. elektronska identifikacija uspostavljanjem i djelovanjem kredibilnih – kvalifikovanih certifikacionih tijela (CA od engleske riječi Certification Authority) ali i sigurno okruženje za pružanje usluga elektronskim putem (zaštita i sigurnost podataka, zaštita privatnosti ličnih podataka i tajnosti poslovnih podataka). Kao ključno opterećenje koje se postavlja pred građane i poslovne subjekte je preuzimanje dokumentacije od jedne i dostavljanje drugoj instituciji na istom ili različitom upravnom nivou. Radi toga je planirana aktivnost razmjene podataka, poruka i dokumenata putem uspostave web servisa, dok će opet na nivou institucija biti omogućena razmjena dokumenata putem naprednog riješenje za upravljanje dokumentima (DMS od engleske riječi Document Management System), a koja odgovara uspostavi vlastite i zajedničke interoperabilnosti. Osnovni resurs koji je potreban za uspostavljanje efikasnog sistema pružanja usluga bilo elektronski bilo uobičajenim putem su javni registri. Radi toga je i predviđena modernizacija ključnih registara stanovništva i matičnih knjiga, registara privrednih subjekata i pravnih lica, registara o prostornim podacima te registara o strategijama i odlukama. Na temelju rezultata moderniziranih registara i postojećih propisa će se olakšati mogućnosti za javnu upotrebu podataka kojima raspolaže uprava (Otvoreni podaci, engleska složenica Open data), ali i omogućiti korekcija vlastitih podataka koji su smješteni u javnim registrima.
Percepcija koju građani imaju o pruženim uslugama je velikim dijelom i rezultat kompleksnog odnosa između zakona o upravnom postupku i posebnih procesnih normi u zakonima koji uređuju ostvarivanje konkretnih prava odnosno realizaciju obaveza. Kako bi se započelo i odvijalo kontinuirano unaprijeđenje pojedinih upravnih postupanja tj. procesnih odredbi potrebno je formirati registre/kataloge posebnih upravnih postupaka i posebnih procesnih odredbi a koje bi se na osnovu razvijenih kriterija označile kao neopravdane te uspostavio proces pojednostavljenja takvih procesnih odredbi. Zakoni o upravnom postupku predstavljaju temeljne zakone koji primjenjuju tijela javne uprave kada odlučuju o pravima i obavezama građana i poslovnih subjekata i predstavlja osnovicu zaštite prava građana. Kako bi se osigurala ujednačena primjene ovog zakona planirana je uspostava IT platforme za praćenje provođenja zakona o upravnom postupku na svakom upravnom nivou. Informacije i analize primjene zakona o opštem upravnom postupku će biti ulazne informacije za kontinuiran proces pojednostavljenja ZUP-ova koji neće biti prepreka digitalnoj transformaciji već njen temelj i pokretač. Imajući u vidu broj upravnih postupaka koji se vodi pred svim institucijama javne uprave u BiH potrebna je stalna izgradnja kapaciteta za primjenu ZUP-ova putem kontinuiranih programa obuka voditelja upravnih postupaka, a što će sve zajedno predstavaljati sistemski paket aktivnosti usmjeren prema usklađenom i kontinuiranom unaprijeđenju upravnog-pravnog okvira potrebnog za transformaciju institucija javne uprave koje pružaju javne usluge građanima i svim ostalim zainteresiranim stranama.

Jedna od ključnih oblasti Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022. zahtijeva od javne uprave da pažljivo upravlja javnim novcem, tako što će izgraditi funkcionalan sistem upravljanja javnim finansijama. Ovaj sistem treba da obuhvati sve faze budžetskog ciklusa – od formulacije do izvršenja, uključujući nabavke, finansijsko upravljanje i kontrolu i internu reviziju, te da osigura postojanje i efikasan rad neovisnog eksternog revizijskog nadzora nad upravljanjem javnim sredstvima, koji je presudna karakteristika svakog demokratskog sistema finansijske odgovornosti.

Proces definisanja strateških ciljeva u oblasti reforme upravljanja javnim finansijama (PFM) započet je Strateškim okvirom za reformu javne uprave u BiH 2018-2022 (SO RJU) kojim su SIGMA ključni zahtjevi definisani kao polazna osnova za utvrđivanje opštih ciljeva reforme PFM, koji će zajedno sa reformskim mjerama biti razrađene kroz poseban strateški dokument u oblasti Upravljanja javnim finansijama. Uvažavajući ustavnopravno uređenje Bosne i Hercegovine, te ustavne nadležnosti države, entiteta i distrikta u oblasti upravljanja javnim finansijama, paralelno sa procesom izrade SO RJU započet je i proces izrade strateškog okvira za PFM kroz izradu pojedinačnih strateških dokumenata za reformu PFM za institucije BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, koji su potom trebali dovesti do jedinstvenog cjelodržavnog strateškog okvira za PFM.

Obzirom da, u trenutku izrade ovog dokumenta (Akcionog plana za reformu javne uprave), proces izrade cjelodržavnog strateškog okvira za PFM značajno kasni u odnosu na plan, dokumentom Akcionog plana u oblasti Upravljanja javnim finansijama mapirani su ključni koraci, te definisani rokovi i nosioci aktivnosti, čijom implementacijom će biti osigurano konačno uspostavljanje strateškog okvira za PFM u Bosni i Hercegovini.

Stoga, Akcioni plan u ovoj oblasti predviđa svega nekoliko aktivnosti, koje bi, iako malobrojne, trebale podržati koherentan pristup reformi upravljanja javim finansijama i osigurati da ova reforma ne bude izolovana od ostalih oblasti reforme javne uprave. Akcionim planom planirala je izrada cjelodržavnog strateškog okvira za reformu upravljanja javnim finansijama do 2026. godine, kroz osiguranje ekspertske podrške, formiranje međuvladinog tijela koje će pripremiti ovaj dokument, definisanje mehanizama koordinacije za njegovu izradu, provedbu i praćenje uvažavajući principe postojećeg sistema koordinacije procesa evropskih integracija, te razvoj sistema monitoringa i evaluacije. Konačni rezultat trebao bi biti usvojen cjelodržavni strateški okvir za upravljanje javnim finansijama, što podrazumijeva strategiju i prateći akcioni plan. No, prije pripreme ovog dokumenta, biće potrebno pripremiti strategije upravljanja javnim finansijama na pojedinačnim upravnim nivoima, također s rokom važenja do 2026. godine.